Osnove prehrane pasa i mačaka.
Vlasnici često svojim ljubimcima daju ostatke sa stola i razne druge otpatke, kosti peradi i slično pa posljedično tome nastaju različita bolesna stanja. Pitanje je kako to spriječiti i učiniti svom psu / mački život boljim i zdravijim….
IMATE LI U SVOM DOMU I PSA I MAČKU ZA KUĆNE LJUBIMCE?
Ako se u obroku koristiti kuhana hrana različitog podrijetla, trebalo bi poznavati hranidbenu vrijednost korištenih sastojka (kako bi se obrok uravnotežio s obzirom na sve hranjive i biološki djelatne tvari) te fiziološke potrebe životinja. Kako vlasnici često nisu upoznati sa navedenim, dobro je koristiti komercijalnu hranu za mačke i pse jer je praktična, ukusna i uravnoteženog sastava, posebice ako potječe od renomiranog i kontroliranog proizvođača hrane.
Većina ljudi dopuštaju da pas i mačka „ulaze“ jedno drugome u zdjelicu, no to je pogrešno. Veterinari često upozoravaju da hranom za pse ne treba hraniti mačke, odnosno, hranu za mačke ne valja davati psima. Razlog leži u fiziološkim različitostima organizma mačaka i pasa. Da bismo vam predočili koliko se te dvije vrste životinja zapravo razlikuju, nabrojati ćemo vam 13 osnovnih činjenica:
- Prema načinu prehrane psi i mačke su mesojedi (carnivorae), premda se psi i njegovi srodnici (canidae) razlikuju od mačke i njenih srodnika (felidae). Mačke i njezini srodnici su pravi mesojedi koji jedu isključivo meso, dok su psi mesojedi koji uz meso jedu i ostale dijelove tijela (kosti, dijelove probavnog sustava s hranom koja se nalazi u želucu i crijevima ulovljene životinje, kožu…).
- Životom uz čovjeka pas i mačka prilagodili su se ljudskoj hrani, premda su mačke gotovo u potpunosti zadržale lovački instinkt. Zbog toga su mačke ovisne o namirnicama životinjskog podrijetla, a potrebe za bjelančevinama su im velike.
- Mačka je najveći mesojed među domaćim životinjama, a zbog svog osobitog zubala, anatomskih i fizioloških specifičnosti probavnog sustava i sklonosti, ona najviše voli meso, iznutrice i ribu.
- Mački okus šećera toliko ne odgovara, za razliku od psa. Vrijednost disaharida (saharoze i laktoze) u većine je mačaka ograničena aktivnošću crijevnih enzima saharaze i laktaze.
- Psi mogu preživjeti bez ugljikohidrata ako u hrani imaju dovoljno masti i bjelančevina, iz kojih se može izdvojiti potreban šećer (glukoza).
- Ako odraslom, pa i mlađem psu iznenada damo veće količine saharoze ili laktoze (veliku zdjelu mlijeka) može doći do proljeva koji je djelomično uzrokovan osmotskim čišćenjem crijeva, a djelomično bakterijskom fermentacijom ugljikohidrata u debelom crijevu.
- Mačke su ovisne i o drugim hranjivim i biološki djelatnim tvarima iz namirnica životinjskog podrijetla kao npr. aminokiselinama (arginin i taurin), esencijalnim masnim kiselinama (arahidonska kiselina) i aktivnom obliku vitamina A. Mogu sintetizirati nijacin, ali u nedovoljnim količinama, pa se dodatne potrebe moraju zadovoljiti hranom. Za razliku od pasa, ne podnose veće količine ugljikohidrata (škroba) u hrani.
- Taurin je aminokiselina bitna za stvaranje žučnih soli, za normalnu funkciju oka (atrofija sluznice oka, sljepoća) i miokarda (kardiomiopatije), za reprodukciju (resorpcija fetusa, sitni i avitalni mačići) i dojenje te tijekom bolesti i rekonvalescencije. Mačke, za razliku od pasa, nemaju enzime koji pomažu tvorbi taurina iz drugih aminokiselina.
- Arginin je aminokiselina iz koje mačke stvaraju ornitin, koji veže amonijak nastao razgradnjom bjelančevina. Za 2- 5 sati nakon konzumiranja samo jednog obroka bez arginina mogu se javiti toksične količine amonijaka u krvi mačke, koje dovode do hiperamonemije.
- Arahidonska kiselina je esencijalna masna kiselina koju u svojem organizmu mogu sintetizirati psi, ali ne i mačke. Arahidonska kiselina je važna u procesu upalnog odgovora, ali i u funkciji probavnog i reproduktivnog sustava, za pravilno grušanje krvi, a pomaže i u regulaciji rasta kože. Prisutna je samo u masnoćama životinjskog porijekla.
- Mačke nemaju enzim dioksigenazu koji β karotin pretvara u aktivni oblik vitamina A (retinol), koji se nalazi samo u hrani životinjskog podrijetla, a nemaju ni sposobnost pretvorbe aminokiseline triptofana u nijacin.
- Mačke trebaju proporcionalno više bjelančevina u prehrani od ostalih sisavaca. Određeni jetreni enzimi koji razgrađuju bjelančevine uvijek su u funkciji (kod ostalih životinja oni se “pale i gase”) pa mačke koriste nešto više energije iz bjelančevina da bi održavale taj proces.
- Što se tiče opskrbe mineralima i vitaminima i psi i mačke ovisni su o esencijalnim mikro i makroelementima i svim lipo i hidrosolubilnim vitaminima. Deficit ili suficit ovih biološki djelatnih tvari dovodi do niza zdravstvenih poremećaja.
Izuzev osnovnih činjenica, istaknut ćemo da mačke imaju i nešto manji udio probavnog sustava u ukupnoj tjelesnoj masi u odnosu na pse. Također, one imaju osjet njuha znatno bolji u odnosu na čovjeka, ali je slabiji u odnosu na psa. Osjet okusa ograničen je u mačke i nešto bolji u psa dok je u čovjeka vrlo istančan.
Mačke troše vrlo malo vremena na žvakanje, gotovo da i ne žvaču. Kućnu mačku vlasnik često hrani raznolikom hranom koju ona ne može probaviti, pa se javlja deficit određenih biološki djelatnih tvari koji dovodi do niza zdravstvenih poremećaja!
DOBRO JE ZNATI:
Ako je kućna mačka puštana na dvorište ili u prirodu u njoj će se javiti lovački instinkt, pa će jedući ulovljeni plijen pojesti i njegovu kožu (perje, dlaka), meso i djelomično ili potpuno probavljenu biljnu hranu koju je plijen pojeo. Tako će uz pomoć probavnog sustava plijena iskoristiti i hranjive tvari različitog biljnog porijekla….
Navedene činjenice i potrebe za hranjivim tvarima vezane uz fiziološki status životinje (rast, graviditet, laktacija) uvjetuju specifičan nutricionistički pristup. Sadašnja znanstvena saznanja omogućuju da pravilna hranidba bude jedna od mjera prevencije niza bolesti mačaka i pasa, ali i mjera terapije. Osim pravilne hranidbe i fiziološkog statusa životinja treba imati na umu dob mačke ili psa, vrstu i stupanj njihove aktivnosti, tjelesnu masu, a kod pasa i pasminu te namjenu.
Postoji skupina bolesnih stanja koja su usko povezana za primjenom pravilne prehrane, a to su : GASTROINTESTINALNE BOLESTI (AKUTNI I KRONIČNI PROLJEV), DIJABETES, UROLITIJAZA, KRONIČNO ZATAJIVANJE BUBREGA, HEPATIČKA LIPIDOZA, BOLESTI SRCA, TUMORI, SEKUNDARNI HIPERPARATHIROIDIZAM, RAHITIS, ALERGIJE….
Ukoliko je veterinar naglasio da se vaš ljubimac, radi zdravstvenog statusa mora držati posebnog plana i programa prehrane, obavezno je slijediti sve upute jer je prehrana jedan od ključnih čimbenika kako bi životinja ozdravila bez komplikacija.
U sljedećem članku Tena donosi korisne informacije o pretilosti, dijabetesu i alergijama kod pasa i mačaka: