Pseća psihologija – 10 zanimljivih činjenica o psećem umu
Što se događa u psećoj glavi oduvijek nam je bila enigma. Što misle? Kako misle? Kako su razvili tip mišljenja i ponašanja? Neke stvari će, nažalost, zauvijek ostati skrivene u njihovim glavama. No, što znamo?
1. Psi sanjaju
Svaki vlasnik psa je sigurno primijetio trzanje šapa, lagano lajanje, cviljenje i ostale neobične pokrete i zvukove koje proizvodi ljubimac za vrijeme sna. Sanjaju li naši četveronožni prijatelji česta je tema među vlasnicima pasa. Znanstvenici su konačno i potvrdili da aktivnost psećeg mozga u snu slična je onoj ljudskoj. Upravo zbog te sličnosti se čvrsto vjeruje da i psi sanjaju. Njihovi snovi su najčešće sretni, uključuju aktivnosti poput igranja, hvatanja igračke ili jednostavno trčanja.
- Zanimljivo je da studiji pokazuju da manje pasmine sanjaju češće nego veće pasmine.
2. Razumiju “snagu” svog laveža
Mnogi aspekti pseće psihologije slični su i onoj ljudskoj. Primjerice, kako bebe s vremenom shvate da njihov plač privlači pozornost roditelja tako pas razumije da lajanje izaziva reakciju vlasnika.
- Psi se mogu međusobno razlikovati po lavežu, kao što se, uostalom, i mi ljudi možemo prepoznati na osnovi boje glasa.
3. Pametni su kao djeca oko druge godine života
Čak i ljudi koji nemaju iskustva sa psima znaju da su psi pametniji nego što smo nekada bili skloni vjerovati. Ne rješavaju matematičke zadatke, ali nije ih lako prevariti i vrlo brzo uče. Koliko su stvarno pametni u usporedbi s ljudima? Razna istraživanja dovela su do zaključka da psi imaju inteligenciju i razumijevanje djeteta od dvije godine.
- Imaju razvijenu sposobnost učenja, mogu naučiti prosječno oko 150 riječi, smišljati razne trikove i smicalice za igru.
4. Razumiju različite tonalitete
Iako njihov vokabular ne može dosegnuti složenost vokabulara djeteta, naše razumijevanje pseće psihologije nam ukazuje da itekako mogu razumjeti širok raspon vokalnih tonova. Primjerice, pas čuje kako izgovaramo njegovo ime, ali i ton glasa koji koristimo kada ga izgovaramo. Sretan ton glasa psa čini uzbuđenim i razigranim dok ga ljuti ton glasa može uplašiti ili rastužiti. Osjeti li ljubimac strah u našem glasu, naslućuje prijetnju i žuri nas zaštititi.
- Osjeti li pas bol u našem glasu, uvijek će nastojati utješiti nas.
5. Što nam govori mahanje repa
Prvi tragovi o psećoj psihologiji temeljeni su upravo na mahanju repa. Opće je poznato i prihvaćeno, čak i kod onih koji nikada nisu imali ljubimca, da mahanje repa kod pasa predstavlja sreću. No, malo je kompliciranije nego što smo skloni vjerovati. Istina je da mahanje repa predstavlja sreću, ali samo u slučaju kada ljubimac baca rep na desnu stranu. Ako “veselo” maše repom u lijevu stranu, iza veselja se krije i pomalo straha.
- Kada ljubimac drži rep nisko pokazuje nervozu, a napeto mahanje u kombinaciji s napetim mišićima otkrivaju nervoznog psa.
6. Osjećaju ljubomoru
Još jedna stvar o kojoj se dugo nagađalo, a sada konačno imamo i odgovore. Znali smo da i naši ljubimci proživljavaju osnovne emocije poput sreće, straha i tuge, ali što je s kompliciranijim osjećajem, poput ljubomore? Istraživanja su nam pokazala da psi imaju sposobnost osjećati ljubomoru. Ne na potpuno isti način kao ljudi, ali i dalje pokazuju znakove borbe sa ljubomorom.
Kako bi potvrdili ovu tezu, znanstvenici su stavili dva pasa u istu prostoriju i zadali im komande. Oboje su izvršili zadanu komandu, no samo jedan je bio nagrađen za to. Onaj koji nije bio nagrađen pokazao je znakove uznemirenosti, izbjegavao je kontakt sa psom koji je dobio nagradu i češće se nervozno češkao. Primijenili su isti pokus na više pasa i obrazac ponašanja je isti i pripisan ljubomori.
- Zanimljivo je što su znanstvenici pokušali dati oba psa nagradu, jednome veću poput kosti s mesom, a drugome samo komadić mesa. U tom slučaju ni jedan pas nije pokazivao znakove ljubomore. Znači, njima nije bitna nagrada kao takva, već sam postupak nagrađivanja za izvršen zadatak.